četvrtak, 17. svibnja 2018.

Dohrana bebe

Na internetu postoje brojne stranice i grupe o uvođenju dohrane. Međutim, informacije koje tamo postoje su često kontradiktorne i teško je razlučiti koja je prava, a koja kriva pa često vidim kako su roditelji zbunjeni i postavljaju pitanja na koja sam odlučila odgovoriti u ovom postu kako bi se lakše snašli u svemu tome. 


Post je pisan u dobroj namjeri i u njemu iznosim isključivo svoja saznanja i iskustva. Nisam stručnjak ni doktor te stoga ova saznanja i savjete čitajte imajući to na umu.


Što je dohrana?

Dohrana je postepeno uvođenje krute hrane tj. prijelaz s majčinoga ili adaptiranoga mlijeka na mješovitu prehranu. Naziva se dohrana jer su kašice dodatak mlijeku tj. mlijeko je tijekom prve godine osnovna djetetova hrana.

Izvor: pixabay.com

Kada početi s dohranom? Zašto nisu svi usuglašeni s početkom uvođenja krutih namirnica?

Preporuke za uvođenje dohrane razlikuju se ovisno o smjernicama organizacije koja se bavi prehranom djece (ESPGHAN, EFSA, WHO, AAP, EACCI, Hrvatsko društvo za dječju  gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu i druge).

Generalna je preporuka ne uvoditi krutu hranu prije 4. mjeseca, radi toga što probavni sustav nije još sposoban za takvu hranu. Stav je Hrvatskog pedijatrijskoga društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, a koji se temelji na stavovima i smjernicama Američkoj akademiji za pedijatriju, Europskom udruženju za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, Europskoj akademiji za alergologiju i kliničku imunologiju da je za zdravo dojenče vremenski okvir za početak dohrane između navršenog 4. i 6. mjeseca života (tj. 17. i 26. tjedna života). 

Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kako bi se održalo čim dulje dojenje oni preporučuju uvođenje krutih namirnica (dohrane) sa 6 mj. jer do tada mlijeko zadovoljava sve prehrambene potrebe djeteta, a dalje ne zadovoljava stoga treba uvesti nove namirnice uz dojenje ili adaptirano mlijeko da bi se osigurali svi živežni vitamini i minerali.

Preporuka WHO  se najčešće drže mame na našim prostorima tvrdeći da djetetov probavni sustav nije spreman do 6 mj. pa zato često dolazi do zbunjenosti jer ako nije spreman zbog čega postoji dječja hrana (gotove kašice, žitarice i sl.) na našem tržištu na kojoj stoji da je za djecu od navršenih 4 mjeseca.  Dakle, tvrdnja da se do djetetovih 6 mjeseci života ne smije krenuti s dohranom jer probavni sustav nije zreo, nije točna. Točno je da je spreman odnosno dovoljno razvijen, ali da nije potrebno uvoditi dohranu jer majčino ili adaptirano mlijeko sve do 6 mjeseci života osigurava djetetu sve što mu treba.


Razlikuje li se dob uvođenja dohrane kod dojene i djece na adaptiranom mlijeku?

Postoji i nedoumica treba li beba na adaptirano mlijeko započeti ranije s dohranom tj. s 4 mj. jer dojene bebe preko majčinoga mlijeka isprobavaju već od rođenja raznu hranu koja majka jede i koja se zatim luči preko njezinog mlijeka. Naime, okus majčina mlijeka mijenja se tijekom razdoblja dojenja ovisno o tome što mama jede (sastav i okus mijenjaju se tijekom dana i tijekom razdoblja dojenja kako dijete napreduje). Izvor

Za dojenu i djecu na adaptiranom mlijeku ne postoji razlika prilikom uvođenja dohrane. Dakle, generalan stav je da se s dohranom zdravog djeteta (bez obzira je li dojeno ili nije) krene sa 6 mj., a ako pedijatar utvrdi da dijete ne napreduje dovoljno onda treba početi ranije.

  • Dijete može samo sjediti bez potpore.
  • Izgubilo je refleks izbacivanja jezika i ne izbacuje hranu automatski jezikom iz usta.
  • Dijete je spremno i voljno žvakati.
  • Razvija „hvat pincete“, kad prima hranu ili druge stvari između palca i kažiprsta. Korištenje prstiju i zahvaćanje hrane dlanom nisu zamjena za razvoj hvata pincete.
  • Dijete želi sudjelovati u obrocima i može pokušati uhvatiti hranu i staviti ju u usta.

Načelno sve to lijepo stoji, ali recimo moj D. za sve navedeno nije uopće nije bilo tako do cca. 8-9 mj., a to je poprilično kasnije od tih preporuka, a znam da D. nije u tom segmentu uopće zaostajao za drugom djecom. Tako da se ipak treba držati one da nisu sva djeca ista i gledati mjesece života, a ne određene znakove.

Izvor: pixabay.com

S kojim namirnicama krenuti? 

Namirnice koje će beba uskoro isprobati i koje će biti sastavni dio njezinog jelovnika u prvoj godini života dijele se na povrće, voće, žitarice, mliječne proizvode i meso. Pitanje je kojim namirnicama započeti dohranu. Česta je nedoumica treba li dojenčetu prvo ponuditi voćnu ili povrtnu kašicu. Probavni sustav djeteta u dobi između 4. i 6. mjeseca, jednako je enzimatski zreo za probavljanje voća i povrća, pa je svejedno s čime ćete započeti. Naravno za svaku grupu namirnica postoje pobornici koji tvrde da je baš ta grupa namirnica najbolja za početak. U skladu s time postoje razne tablice/kalendari dohrane = kalendar redoslijeda uvođenja namirnica, odnosno ne postoji jedan nacionalni kalendar dohrane kojeg bi se svi držali. Zašto? Jer prve namirnice koje se uvode u bebinu prehranu ovise o tradiciji, o prehrambenim navikama obitelji, ali i o podneblju u kojem živimo. Dakle, na vama je da odlučite s kojom vrstom namirnica želite krenuti dohranu.

Zašto krenuti s povrćem?
Savjetuje se da se dojenčetu najprije uvede povrće jer ima neutralniji okus od voća, inače se mogu dogoditi problemi s uvođenjem novih namirnica. Dojenče će ih odbijati jer je zapamtilo sladak okus voća pa će druge namirnice (povrće) za njega imati premalo intenzivan okus. Povrće s kojim je najbolje krenuti dohranu su: mrkva, tikvica, pastrnjak, brokula, batat i krumpir uz malo maslinovog ili repičinog ulja. Izvor

Zašto krenuti s voćem?
Djeca koja sišu majčino mlijeko radije će prihvaćati slatki okus voća jer je i majčino mlijeko slatko. Dojenčad ima razvijeniji okus slatkoga od drugih okusa. Najbolje je u početku dohrane bebu hraniti ovim voćem: banane, kruške, jabuke, marelice, breskve i šljive.  Izvor


Zašto krenuti sa žitaricama?
Preporuka WHO je započeti dohranu sa žitaricama. U Hrvatskoj se tradicionalno započinje uvođenjem žitnih kašica bez glutena: riža, kukuruzna krupica, heljda i proso. Žitarice su bogate škrobom i bjelančevinama. Prednost treba dati cjelovitim (integralnim) žitaricama nad onim oljuštenima, jer su integralne žitarice važan izvor vitamina i minerala, dok je u onima oljuštenima ostao uglavnom samo škrob.
Djeci koja su na bočici roditelji dohranu često uvode tako da u bočicu adaptiranog mlijeka dodaju instant žitne pahuljice koje su prilagođene djetetovoj dobi kako bi obrok pojačali (najčešće prije spavanja) pa se onda dobije kašica koju dijete onda jede iz bočice. To s ne preporučuje jer se hrana jede na žlicu, a tekućina na bočicu, a i djeca se na taj način lako navuku na takav način prehrane i ne da im se jesti odnosno žvakati. Takve instant kašice za razliku od integralnih žitarica sadrže šećer i razne aditive.

Ako niste neki entuzijast (kao što nisam ni ja) što se tiče žitarica, možete bebi spremati jako jednostavnu palentu i griz s voćem. Naime, u vodi u kojoj ste kuhali voće (jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, šumsko voće) na 1 dcl tekućine skuhajte 1 žlicu palente ili griza i umiješate izgnječeno kuhano voće.



Palenta s kuhanom jabukom i umiješanom bananom



Nama je preporučeno da krenemo s povrćem jer bebe više vole slatki okus voća pa će teško zavoljeti reske okuse povrća nakon što su se navikle na slatko voće. Hmm, u našem slučaju i nije bilo tako. Mi smo krenuli sa 4,5 mj. na savjet gastroenterologa jer je puno bljuckao s mrkvicom pa s tikvicom i rižom, ali je D. sve to uporno pljuvao pa sam odlučila dati mu bananu. Naravno, bananu je odmah prihvatio i nakon toga sam miješala poznat ukus s novim ovako:

1. dan BANANA
2. dan BANANA
3. dan BANANA
4. dan BANANA + JABUKA
5. dan BANANA + JABUKA
6. dan BANANA + JABUKA
7. dan JABUKA
7. dan JABUKA + MRKVA
8. dan JABUKA + MRKVA
9. dan MRKVA
10. dan MRKVA +RIŽA
11. dan MRKVA +RIŽA
12. dan MRKVA +RIŽA
13. dan RIŽA + TIKVICE
14. dan RIŽA + TIKVICE
15. dan RIŽA + TIKVICE

I eto, nakon 15 dana jeo je voće, povrće i žitarice. Sve osim banane bilo je kuhano. Dalje sam nastavila s tikvicama i maslinovim uljem, pa smo se savjetovali s pedijatricom i rekla je ako D. ne želi bočicu nakon obroka da smatram da to znači da je jedan obrok uveden.  Tako da smo već s 5 mj. zamijenili jedan obrok povrtnom kašicom (cca. 100 grama ili 2 mrkve, 2 krumpira i sl).  Dva tjedna kasnije još jedan mliječni obrok zamijenili voćnom kašicom, a dva tjedna kasnije - dakle, sa 6 mj. uveli smo i treći i četvrti - ručak i žitarično-voćno-mliječnu kašicu. On je stalno bio u pokretu i bočica mu jednostavno nije bila dovoljna. Svaki obrok je uveden tako da sam mu nudila i bočicu nakon njega, ali ju je odbijao jer je bio obrok dovoljan. U početku su kašice bile izblendane, a od 6. mj. naribane ili vilicom, od 8 mj. finger food i komadići. 

Načelno bebi se jedan obrok uvodi sa 6-7 mj., drugi sa 7-9 mj, a treći sa 9-12 mj. 

Od 6. mj. D. jelovnik izgleda ovako:
7:00   - 210 ml  Novalac Allernove AR
11:00 -  povrtna kašica
14:00 - ručak (povrće + meso)
16:30 - voćna kašica
19:00 - mliječno-voćna-žitarična kašica (od 180 ml Novalac Allernove AR)*
22:00 -  210 ml  Novalac Allernove AR


*S 9 mj. D. izbacuje obrok u 22 sata tako da je posljednji obrok u danu bočica u 19 sati.

Kasnije je izgledalo ovako:

- jutarnja bočica
- doručak: voće + integralne žitarice (proso, zob) *dijete koje nije alergično može jesti (dodani) jogurt
- ručak: meso/riba + povrće (ponekad tjestenina)
- užina: svježe voće
- večera: palenta ili griz s voćem
- večernja bočica

Mi smo se u dohrani vodili ovom tablicom na preporuku pedijatrice (izbjegavajući mlijeko i mliječne proizvode zbog alergije - post o prehrani djeteta alergičnog na km te citruse, slatkiše i kruh, a kasnije smo nastavili sa sezonskim voćem i povrćem):




Nestle kalendar dohrane





Uvođenje krute hrane je jedan važan stupanj u razvoju djeteta, koji mu pomaže da nauči žvakati. U ranim stadijima to omogućuje vašoj bebi da se privikne na okus i teksturu hrane, isto kao i hranjenje žlicom. Zbog toga treba biti strpljiv dok se bebi nude prvi obroci - jer ima puno novih stvari koje mora usvojiti: žlicu, okus i teksturu.

Pribor za hranjenje


Postoje razne žlice za bebe - silikonske, plastične i na kraju obične metalne. Na vama je izbor. Mi smo krenuli i još uvijek jedemo s malim plastičnim žičicama iz DM-a koje koštaju nekih 8 kn za 5 kom. Hippove koristimo u šetnji jer su došle s kutijom.


Usporedba veličina žlica. 

Silikonsku nismo kupovali jer je malo preskupa za moj pojam - oko 40 kn 👀Avent i Tigrex
DM - set od 5 žličica
Ikea Borja set od dvije žličice (totalno nepraktične)
Hipp set od dvije žličice s kutijom (dobivene prijavom u njihov klub)
Ikea Kalas pribor za jelo (nama prevelike, ali nadam se da će poslužiti kada D. bude jeo sam)


Osim žlice trebat će vam još posudica/tanjurić za kašice. Znam da neke mame vole u gram znati koliko daju bebama jesti pa mnoge kašice stavljaju u one staklenke u kojima su kupovne kašice, ali ja sam se vodila time da D. dam jesti koliko želi, a ne prema gramaži. U početku je to jedna voćka ili jedno povrće koje kada se kuha i izblenda težine otprilike od 100 - 125 grama što je jednako maloj staklenci kupovne kašice, dok su kasnije 2 voćke ili 2 komada povrća otprilike kao veća staklenka odnosno 200 grama. Plastične posudice i tanjuri nisu mi bile praktični jer bih uvijek kašica bila vruća jer je svježe napravljena i prije bi se ohladila na keramičkom tanjuriću.


Uz žlicu i posudu za hranu dobro je imati plastične podbradnjake. Naši su iz Ikee i vrijede svake kune. Zatim - vlažne maramice ili mokre blazinice i hrpu maramica ili već istrganih kuhinjskih papirnatih ručnika.

Dijete treba hraniti u polusjedećem položaju, npr. u hranilici, autosjedalici (jaje), ležaljci (viper) ili kolicima pod kutom od 120 stupnjeva. Naravno, ovisno o dobi djeteta sve prema potpunom sjedećem položaju kojeg dostignu s navršenih 7-9 mjeseci života. Najvažnije je dijete uvijek imati ispred sebe i paziti da se ne zagrcne hranom.

Kako uvoditi dohranu?


Namirnice se uvode postupno i pojedinačno: jedna po jedna, kroz 3 dana. Uvode se na početku po nekoliko žličica i polako se povećava količina. Uvodi se u prijepodnevnim satima, kako bi se pravovremeno uočila alergijska reakcija (svaka namirnica je potencijalan alergen, pa ćemo tako lakše odrediti koja namirnica je izazvala alergiju). Prvi obrok ujutro neka uvijek bude mlijeko, a nakon otprilike 2 sata ponudite djetetu novu namirnicu. Ako se pojave eventualne neželjene reakcije na hranu (crvenilo, osip, proljev, zatvor, svrbež i sl.), tijekom dana stigne se potražiti savjet liječnika.


Uvođenjem krute hrane potrebno je uvesti i vodu. Na početku je najbolje nuditi vodu tijekom obroka ili neposredno nakon obroka. Ne nuditi čaj jer on napuni želudac, pri čemu smanjuje osjećaj gladi. Djeca obično popiju  puno čaja i nakon toga ne žele jesti. Uz  to čajevi ispiru sluznicu crijeva, neki djeluju i antibakterijski, čime  remete prirodnu mikrofloru (dobre bakterije). Prve dvije  godine su osobito važne u formiranju dobre bakterijske flore - jednom  formirana, do dobi od dvije godine, u kasnijem životu više se ne mijenja  u većoj mjeri. Izvor

Kako se količina krute hrane povećava, tako se količina (adaptiranog) mlijeka smanjuje. Kada iza obroka krute hrane bebi više ne treba mlijeko smatra se da je obrok uveden. 

Majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko i dalje su osnovna djetetova hrana. Preporučena dnevna količina mlijeka u drugoj polovici prve godine je 500 ml (uračunajte i obroke pripremljene s mlijekom).

Tekstura po mjesecima 

4-6 mj. kao gusti sok ili pasta
6-8 mj. kao jogurt, kao gusti jogurt s komadićima, gnječeno s vilicom
S 8 mj. početi s finger foodom odnosno komadićima hrane (mrkva, krumpir, brokula, palenta, banana...)


Kupovne kašice

Voćne kašice od 4+ su bez žitarica, a od 6+ su sa žitaricama



Oko kupovnih kašica uvijek postoje debate trebaju li se davati malenima ili ne. Ja sam za njihovo korištenje, naravno ne za svaki dan i svaki obrok, ali kada nekud idemo ili nemamo vremena nešto skuhati (najčešće je to opcija voće + žitarice) onda zašto ne. Naravno da uvijek treba dati prednost domaćim i svježe pripremljenim namirnicama nad gotovima pripravcima koji ipak prolaze kroz određene tvorničke postupke. Domaće i svježe je najbolje, ali... kada je D. imao 6 mj. i kada je još bio fizički jako vezan uz mene (nije sjedio ni puzao, ali ga je bilo svugdje), a trebalo mu je pripremiti 4 kuhana obroka svaki dan, bogme kupovne kašice su me spasile. Najčešće smo kupovali Mullerove Beauty baby i DM Babylove. Tu i tamo radi raznovrsnosti smo kupovali Hippove i Alnaturine.


Zato sam htjela iskoristiti priliku i napisati nešto i o kupovnim kašicama jer o njima, barem na našem jeziku nema išta napisano, a da je informativnog karaktera.


Kupovne kašice – pakiranja 125 g (mala staklenka od 4 mj.+, voće, povrće), 190 g (velika staklenka isto od 4 mj.+, povrće + meso (ručak), voće + žitarice), 220 g (ručkovi od 8 mj.), 250 g 

Kad god krenete s dohranom, uvijek treba početi s onim kašicama na kojima piše 4+ jer su one teksturom prilagođene bebama početnicima u hranjenju.

Tekstura kupovnih kašica:

4 mj.+ kao gusti sok ili smoothie
6 mj. + kao jogurt 
8 mj.+ ili kao gusti jogurt s komadićima, ovisno o proizvođaču
10 mj. + kašice s mlijekom "za laku noć"
12 mj. + kašice s velikim komadićima i u velikom pakiranju od 250 g.

Voćne i voćne s cjelovitim žitaricama ne treba podgrijavati dok povrtne i povrtne s mesom (ručkove) obavezno treba podgrijati prije nego ih poslužite djetetu. Najsigurnije je podgrijavanje na pari (nikako ne u mikrovalnoj) tako da veću posudu napunite s vodom i na nju stavite manju posudu u koju stavite kašicu iz staklenke koju ćete podgrijati na otprilike 37 C (iste temperature kao i mlijeko).



Sve kašice (voćne, povrtne...) sadrže kuhano voće odnosno povrće pa se nemojte iznenaditi kako to da beba obožava kupovnu kašicu od jabuke, a kada joj ponudite naribanu (sirovu) jabuku neće jesti.

Ponekad se može dogoditi da je kupovna kašica pokvarena. Najčešće se to vidi po tome što poklopac ne napravi klik prilikom otvaranja ili je kašica drugačije boje. Ako vam je kašica sumnjiva, bolje je bacite.


Pokvarena i dobra kupovna kašica


Što je još dobro znati?


Ne dodavati šećer ili sol u hranu. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija šećera utječe na zdravlje kostiju i zubi, budući da tijelo iz njih izvlači kalcij da bi se zadržao dobar omjer nutrijenata u krvi. Sol može preopteretiti djetetove nerazvijene bubrege. Smatra se da nepotrebnim dodavanjem soli razvijamo sklonost visokom krvnom tlaku, dijabetesu i srčanim oboljenjima u odrasloj dobi. Izvor

U prvog godini života treba izbjegavati:

  • kravlje i biljno mlijeko (žitarice se kuhaju na vodi, a ne na mlijeku; u kašice dodavati majčino mlijeko ili adaptirano, a ne kravlje ili biljno; kravlje može u malim količinama npr. pireu) Kravlje mlijeko nije prikladno za prehranu dojenčadi zbog rizika od alergije, oštećenja crijevne  sluznice i anemije, kao i rizika od povišenog krvnog tlaka i pretilosti u kasnijoj dobi.
  • prženu i pohanu hranu, fast food - Tijekom prerade namirnice gube važne vitamine, minerale i druge dragocjene sastojke. Prerađena hrana najčešće je pretrpana nezdravim masnoćama, solju, šećerima, konzervansima i aditivima.
  • masti životinjskog podrijetla
  • med - Med se prikuplja iz košnica i ne podliježe termičkoj obradi prije pakiranja pa može sadržavati spore bakterije koja izaziva botulizam - za dojenče vrlo opasnu bolest. Treba ga izbjegavati najmanje do prvog rođendana, a po nekim preporukama i tijekom prve 3 godine života.
  • slatkiše, grickalice
  • hranu koja može izazvati gušenje: lješnjaci, orasi, bademi, kikiriki, kokice, grožđice 
  • zaslađeni sokovi, čajevi gazirana pića - Slatki napitci jedan su od vodećih uzroka pretilosti djece do 4 godine. Pogoduju razvoju karijesa, osobito kada se nude na bočicu i tijekom noći.

·  
Kad počnete hraniti dijete čvrstom hranom, primijetit ćete promjene u izgledu stolice. Neće biti jednako česta, bit će tamnija i može sadržavati komadiće hrane. Neka hrana omekšava stolicu, a kod neke je stolica tvrđa. 
Namirnice koje omekšavaju stolicu: špinat, marelice, šljive, ananas, naranče, integralne žitarice
Namirnice koje činu stolicu tvrđom: banana, mrkva, riža



Što ako dijete odbija kašice?
Možete probati nuditi hranu po principu Beba vođa dohrane.

Što ako dijete nakon uvođenja dohrane odbija mlijeko?
U drugoj polovici prve godine dijete treba minimalno 500 ml mlijeka (npr. jutarnja i večernja bočica po 250 ml) koje ako neće popiti može dobiti dodano u kašice ili u obliku mliječnih proizvoda. Ako dijete normalno jede mlijeko nema potrebe mu ga dodavati u kašice jer će se teže naučiti na njihov okus. 


Kada možemo djetetu početi davati jaje?

Tvrdo kuhani žumanjak daje se nakon devetog mjeseca, najprije jednu četvrtinu (1. dan 1/4, 2. dan pola žumanjka, 3. dan cijeli žumanjak, možete ga npr. izmiješati s blitvom ili špinatom). Bjelanjak se zbog opasnosti od razvoja alergija djeci daje neposredno prije navršene godine dana. Važno je reći da se bjelanjak djetetu mora ponuditi prije cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, u vrijeme djetetovog prvog rođendana, a s obzirom na bjelančevine jaja u sastavu cjepiva. Jaje se počinje davati u malim količinama, najprije kao dodatak povrću. Kasnije, cijeli tvrdo kuhani žumanjak može poslužiti kao zamjena za meso. Izvor


Zašto beba ne napreduje na težini nakon uvođenja dohrane kao prije?

Obično se uvođenje dohrane poklapa s porastom aktivnosti kod beba. Naime, u dobi oko 4-6 mj. bebe se počinju okretati, puzati na trbuhu, pridizati na ruke što sve dovodi do trošenja energije i većeg iskorištavanja hrane za energiju koja joj je sada neophodna zbog čega manje dobiva na težini. D. je recimo do 4 mj. prosječno dobivao oko kilu, kilu i pol, da bi uvođenjem dohrane počeo dobivati između 100 i 400 grama mjesečno. Prema riječima pedijatrice - dobro je sve dok ne stagnira ili gubi na težini.



Ovdje ću vam staviti link na predivnu stranicu s receptima za bebe prema kojoj sam i ja spremala kašice. Ukratko, u početku dohrane kuhate voće i povrće i dajete izblendano, a kasnije dodajte žitarice koje u početku blendate, a kasnije gnječite vilicom ili samo promiješate. 

Nekoliko izvora ako ste željni proučavanja ove teme 😊

Bebivita vodič i savjetnik
Preporuke za prehranu zdrave dojenčadi
Prehrana djeteta u prvoj godini života
Nova pravila u prehrani beba


Nadam se da sam uspjela ovim postom obuhvatiti sve što vas zanima o dohrani beba i ako sam nešto propustila ili imate kakvo pitanje slobodno mi se javite u komentarima.

Ako vam se tekst sviđa i smatrate ga korisnim, slobodno ga podijelite. 
Hvala 😊

utorak, 1. svibnja 2018.

O MENI

Bok, bok  😍 Iza imena Zimzeleni cvijet krije se jedna sasvim obična žena, majka, kraljica (sve samo to ne hahaha) profesorica hrvatskoga jezika i povijesti, blogerica, zaljubljenica u pisanje – Katarina. Imam 34 godine, rodom sam iz Poreča, dugo sam stanovala u Puli, a sa suprugom i sinčićem sada živim u Velikoj Gorici.

Pišem blog o sitnicama koje me vesele, izletima u sasvim mala obična mjesta i putovanjima izvan Lijepe Naše. Upoznala sam sve čari pred i postporođajne depresije i svega u nizu što doktori nazivaju Anksiozno-depresivnim poremećajem. Otkad sam postala majka, pišem i o majčinstvu jer mi je muka od prodavanja priče o ženi, majki, kraljici i želim prikazati majčinstvo kakvo ono zapravo jest  u odnosu na ono što očekujemo i kako se prezentira. Ukratko, pišem o onome što bih i sama voljela da sam negdje mogla pročitati, ali pošto još nisam našla takav blog – onda sam odlučila da je na meni red da budem promjena koju želim vidjeti u svijetu.



Zašto Zimzeleni cvijet?
Zimzeleni cvijet zimzeleni - uvijek živući, cvijet - nježan, krhak nježan, krhak cvijet koji se nikada ne predaje i uvijek nekako preživi. Tako recimo vidim sebe.

Ako vas zanima još što god o meni, a nije vezano uz izlete, putovanja i majčinstvo pročitajte ove tekstove - blogerske izazove:












Bilo bi mi drago da me pratite na Facebooku, Bloglovinu ili putem e-maila (obrazac za prijavu nalazi se s vaše desne strane).

Ako vas bilo što zanima, slobodno mi se javite na e-mail zimzeleni.cvijet@gmail.com

Radujem se našem druženju 😊



ponedjeljak, 30. travnja 2018.

Najbolje od travnja 2018.


Što reći o mjesecu koji je iza nas... čudan je riječ koja ga najbolje opisuje. U doslovnom i prenesenom značenju. No, ovdje smo da izdvojimo najbolje od toga.

1. odmaranje - što planirano, što neplanirano... dokaz da mogu bez mobitela i interneta na koji dan, tu i tamo.
2. prekrasno vrijeme u drugoj polovici mjeseca i visoke temperature nakon prošlog mjeseca punog snijega i hladnoća, meni je dobro došlo 😊
3. ljubav, strpljenje i pomoć nekih ljudi od kojih sam najmanje očekivala
4. puno dobrih filmova od kojih izdvajam po mom mišljenju najbolje











5. od knjiga u travnju su me oduševile


Knjiga koja je izašla prije nekoliko godina, ali sam je tek nedavno dobila u ruke i pročitala u jednom dahu govori od posvojenoj djevojčici iz Bosne koja ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističnog spektra.


Još jedna knjiga koja je naveliko poznata, a tek sam je se sada uspjela domoći u gradskoj knjižnici. Nisam od onih koji sumanuto čitaju sve što je trenutno in pa je tako i ova knjiga odležala u mojim mislima neko vrijeme. Što reći? Možda najbolja knjiga hrvatskoga autora u posljednjih pedeset godina. Možda - meni barem, a ja čitam samo hrvatske autore. U svakom slučaju knjiga koja vas ostavlja danima da razmišljate o njoj.

6. sutra slavimo 3. rođendan bloga i tijekom travnja sam organizirala darivanja, ali i puno radila na blogu. Neki su postovi izbrisani jer se naprosto nisu više uklapali u blog, dok u neki drugima (čitaj u nekih 100 postova) trebalo je izmijeniti fotografije besplatnima, odnosno trebalo je maknuti fotografije preuzete s Google images. Bio je to nemali posao. Za nekoga tko je uzeo pauzu.
Ako se i vi odlučite na sličan potez ovi postovi bi vam mogli pomoći


P. S. update - i dalje, sad već puna 4 mjeseca jedemo zdravo prema ovom postu 
Djelovanje Solgarovih vitamina trajalo je onoliko dugo dok sam ih pila. Poslije se sve vratilo na staro 😕


Kakav je vama bio travanj? Što je najbolje što biste izdvojili?

subota, 31. ožujka 2018.

Najbolje od ožujka 2018.




Dragi moji, kako ste mi? Živi, zdravi? Još jedan mjesec je za nama. Taman kada sam u prošlom postu spomenula kako sam sretna što smo zdravi... eto, pljuc, pljuc svi se razboljeli. Ništa strašno, samo dosadne prehlade, upale grla kod nas starijih i rast velikih gornjih četvorki kod malca. 

Ali zato krećemo u revijalnom tonu sa najboljim stvarima i događajima u ožujku.

1. Snijeg... puno snijega, jer zašto ne? 

2. Sunčani dani i napokon je toliko zatoplilo da smo mogli boraviti malo u prirodi i na svježem zraku. Jes, jes, bili smo prvi put na dječjem igralištu, sami se ljuljali na ljuljački, mama pokraj bebe - smijeha kao u priči. Isprobali smo klackalicu, hodanje po pijesku i penjanje na tobogan 😍 

3. Pošto smo veći dio mjeseca ipak bili u stanu zbog vremena bila je to prilika za pogledati puno filmova, jednu seriju (13 reasons why) i pročitati puno knjiga. I znate što sam shvatila - da sreću izražavam u količini pročitanih knjiga i pogledanih filmova. A bilo ih je u ovih mjesec dana, taman toliko koliko lani u cijeloj godini - mislim knjiga. Filmova... pa ne znam u postocima, ali prošle godine pogledala sam ih max. 5, dok sam samo ovaj mjesec u kinu bila 3 puta. Da, definitivno se moja sreća odražava u knjigama i filmovima. To tim više cijenim kada sam u ovo doba prošle godine časopis Ljepota i zdravlje kupila 1. u mjesecu u čitala sve do sljedećeg  10. u mjesecu. Da, tako to izgleda kada imaš malu bebu. Ali, vrijeme prolazi i sve dođe na svoje pa i užici u sitnim zadovoljstvima.








4. Osim u kinu, s M. sam uživala i u odlascima na kavu. Ovaj mjesec uhvatili smo vremena za sebe jer nam je u posjet došla moja mama i koju D. naprosto obožava... pa smo svi uživali.

5. Kad je već riječ o sitnim užitcima, od ovog mjeseca odlučila sam svaki tjedan ili dva, kako već stignem pročitati posuđene knjige i dopustiti sebi da malo lutam knjižnicama i gradom... čisto da se opustim i razbistrim misli.

6. Postala sam moderator meni najdraže grupe na Facebooku - to shvaćam kako priznanje za moj rad i trud, nije puno, ali meni puno znači osobito kada znam od koga dolazi. Na neki način, što zbog toga, što zbog ostalih faktora, odlučila sam i sljedeće...

7. Presložiti prioritete i uzeti pauzu od bloga i od svega... i znate što? Uživam. Zbilja ne znam kako introvert u meni nije i prije shvatio da su mi baterije pri kraju i da mi očajnički treba odmora. Eto, crno na bijelom. Uzimam odmor jer mi je potreban. Koliko dugo ne znam, ali mislim da će mi tijelo i duh sami na to odgovoriti kada budu spremni. Rad u grupi da - jer mi pruža zadovoljstvo, a blog i pisanje - barem na neko vrijeme - ne jer me iscrpljuju, a ja želim malo uživati u životu, uz svoje dečke, dobre knjige i filmove. 


Kako ste mi vi? Po čemu ćete pamtiti ovaj mjesec?

ponedjeljak, 12. ožujka 2018.

Trudnoća od A do Z i literatura za roditelje

Ovoga puta odlučila sam napisati post u kojemu ću napraviti popis linkova na sve o čemu sam pisala o trudnoći. U međuvremenu sam postove ažurirala tako da se nadam da će buduće mame i tate na mom blogu pronaći sve što ih zanima o trudnoći, a ovaj post neka bude tu kako bi se u svemu tome lakše snašli. Također sa strane se nalaze podkategorije, odnosno postovi grupirani po temama Trudnoća, Pripreme za bebin dolazak i Beba je stigla 😊







































































































Žgaravica u trudnoći




U drugome dijelu posta odlučila sam vam preporučiti četiri odlične knjige koje bi po mom mišljenju bilo dobro da svaka trudnica i majka, odnosno roditelj pročita. Ako ste u mogućnosti, najbolje ih nabaviti prije nego se dijete rodi. Ja sam ih čitala nakon D. rođenja jer u trudnoći nisam mogla držati ni časopis, a kamoli knjigu (doslovno mi je časopis bio pretežak pa sam kidala stranice da bih čitala) i stvarno mi je žao da ih nisam prije pročitala jer bi mi pomogle i vjerujem da ne bih tako nespremno dočekala majčinstvo i sve što je zatim uslijedilo. Zato sam nadoknadila nakon poroda čitajući sve što mi je došlo pod ruke na tu temu ha ha ha. Tako da vam sada mogu preporučiti samo one koje su mi se činile praktičnim i korisnim jer zbilja ima jako puno knjiga/priručnika koji nemaju veze sa svakodnevnim problemima s kojima se susreću roditelji i na koje ne vrijedi trošiti ono malo slobodnog vremena što imamo. U svakom slučaju, bolje da čitate knjige nego svakojake i često kontradiktorne savjete s interneta pa da ste onda još više zbunjeni. Ono u čemu će se svi složiti: na majčinstvo vas zapravo ništa ne može pripremiti, ali lakše je ako se informirate i barem znate što možete očekivati! 





Zvjezdana Debić - Majka u meni je knjiga o majčinstvu i to ne bilo kakva nego prikazuje majčinstvo onakvo kakvo zbilja jest - bez imalo uljepšavanja. Baš kao što ja radim pišući ovaj blog jer kao što autorica kaže previše žena šuti o tome i glume da je sve u redu i jednostavno ne možemo više šutjeti o tome. Ne trebam vam ni reći kako sam čitajući ovu knjigu osjećala kao da čitam svoju priču. Mislim da je to problem cijele naše generacije jer smo odrastale u okruženju koje nas je odgajalo pričama o tome kako je  majčinstvo svrha života, o instant ljubavi koja se rađa djetetovim začećem, kako je to najveća ljubav koju ćemo ikada osjetiti. Većina žena zapravo dok ne rodi uopće nije upoznata s time što zapravo znači biti majka. Problemi kao što je odnos s partnerom nakon rođenja djeteta, pomoć oko novorođenčeta, zapostavljanje sebe i svojih potreba, nervoza i frustracija jer ništa više ne možemo kontrolirati zaobilaze se u širokom luku. Da citiram autoricu: „U meni gori želja da napišem knjigu o majčinstvu, o tome što ono zapravo jest u odnosu na ono što očekujemo i kako se prezentira.“ Da vam sve ne otkrivam - svakako je pročitajte!




Marina Knežević Barišić - Mama zna najbolje (i tata). Odlična knjiga koju sam zamalo propustila zbog meni iritantnog naslova. Ali, hej, u moru priručnika treba smisliti naslov koji još nitko nije upotrijebio. Osim naslova, knjiga je o-d-l-i-č-n-a. Daje pregršt praktičnih savjeta, što iz autoričina iskustva što iz iskustava roditelja (čak njih 600) koji su putem interneta pridonijeli raspravama o pojedinim temama. Dakle, kao da postavite pitanje na internetu o nekoj temi i dobijete puno komentara, ali bez pametovanja i vrijeđanja. Good enough for me 😏 Knjigu sam pročitala tek nedavno i shvatila da je koncipirana po poglavljima slično kao i moj blog pa tako postoje poglavlja o trudnoći, pripremi za dolazak bebe, porodu i danima u bolnici, babinju i brizi za bebu, dojenju, dohrani, odgoju, spavanju zdravlju, odvikavanju od pelena i izazovima s kojima se roditelji suočavaju. Postoji i poglavlje Tata i beba koje je napisao autoričin partner i u kojem dijeli svoje iskustvo kao tata i kako neke stvari izgledaju iz njegove perspektive.  
Osobito me dojmilo poglavlje o dojenju - da o dojenju, o kojem još i danas nemam pojma, ali je opisano na tako lijep, kulturan i realan način da se svi tekstovi koje sam čitala na internetu mogu sakriti, tako da definitivno preporučujem da pročitate (barem) ovo poglavlje u trudnoći kako bi se upoznali s kakvim se sve izazovima možete susresti.
Ja sam čitala 1. izdanje iz 2013., a postoji i 2. izdanje s drugačijom naslovnicom.





Milivoj Jovančević - Godine prve, zašto su važne je već kultna knjiga (ima 9 izdanja) zagrebačkog pedijatra koje kao što već možete pretpostaviti govori o temama koje se tiču beba iz perspektive pedijatra, ali na način da je razumljiv roditeljima i svima kojima je potrebno znanje npr. o tome kako njegovati novorođenče, kako izgleda dolazak patronažne sestre i prvi pregled kod pedijatra, kada se i za koje bolesti dijete cijepi, što su očekivani simptomi, kada snižavati temperaturu, kako prepoznati dječje bolesti poput vodenih kozica, prehlade, urinarnih infekcija. Dr. Jovančević daje savjete što učiniti u slučaju kolika, proljeva, zatvora ili povraćanja. Obrađene su i teme poput dohrane, autosjedalica, odvikavanja od pelena... ma zapravo sve što vas zanima, a eto, niste uvijek u mogućnosti čuti stručno mišljenje. Postoji i portal Godine prve, kao i forum na kojem je moguće postaviti pitanja dr. Jovančeviću. Za razliku od prethodne dvije, ovu sam nabavila još u trudnoći i puno mi je pomogla savjetima vezanima uz zdravlje i njegu djeteta kada se D. rodio.



Marcus Berkmann - Očinstvo: konačna istina je izrazito duhovita knjiga koju je autor i sam otac, namijenio drugim očevima, ali naravno da sam je i ja pročitala. Mom M. se jako svidjela jer je pisana jednostavnim jezikom (kao da se prijatelj obraća prijatelju o temama o kojima inače ne spominju) i puna je duhovitih anegdota i primjera koji su ga podsjetili na sve što smo i mi prolazili. Nije knjiga iz koje ćete nešto naučiti, ali sigurno će vas nasmijati i zabaviti. 



I za kraj časopis Mamino sunce koji je besplatan, ali tako dobar da bi se mogao i naplaćivati (pssst). Rijetko dođem do njega u tiskanom izdanju (zapravo samo na Danima beba, djece i trudnica), ali ga redovito čitam na njihovim stranicama


Jeste li pročitali koju od navedenih knjiga? 
Imate li vi koju knjigu za preporučiti?

Ako vam se svidio ovaj tekst, bilo bi mi drago da ga lajkate i podijelite s prijateljima.
Hvala 😊

ponedjeljak, 5. ožujka 2018.

Kraljev Vrh


Prošlog tjedna palo je puno snijega i temperature su se u mom kraju spuštale i do -15° C. Za M. i mene idealan dan za vožnju zaleđenim cestama u podno Sljemena i promatranje krajolika iz topline automobila. 😀 












Za još sličnih vožnji/izleta kliknite na oznaku izleti sa desne strane teksta 👉
Kako je bilo vama prošloga tjedna? 
Jeste li uživali na snijegu ili ste ga samo promatrali preko prozora?